HSP AS

fade

Veliki intervju dopredsjednice HSP AS doc. dr. sc. Vlatke Vukelić za „Novi sisački tjednik“

12 Siječanj 2018 In Sisačko-moslovačka

Prokomentirajte nam za početak vaš ponovni izbor u vodstvo stranke, kao i izbor Siščana u vrh stranke. Što to znači za Vas osobno, što to znači za Sisak?

Na samom kraju prošle godine, 16. prosinca 2017. održali smo izborni V. Opći Sabor stranke u Virovitici. Bilo je nužno stvoriti modificirano tijelo koje može odgovoriti suvremenim političkim trendovima, ali i potrebama na desnoj političkoj sceni. Što se operativnog vodstva stranke tiče nismo išli u radikalne promjene, jer je riječ o timu ljudi koji već više godina intenzivno surađuje. Znamo kakvi su nam politički afiniteti i sklonosti te se tu ne preklapamo, već naprotiv, nadopunjujemo se. Lokalni su izbori pokazali kako smo ili dobar koalicijski potencijal ili kvalitetna samostalna lista. Ostvarili smo dobre rezultate u svim jedinicama u kojima smo na izbore izašli što znači da nas birači prepoznaju, ali i da imamo dobru stranačku infrastrukturu. Treba istaći da je na čelu stranke kao predsjednik i dalje ostao Hrvoje Niče mag. oec., a za glavnog tajnika je ponovno izabran utemeljitelj stranke Pero Ćorić.

Za Sisak moje političko djelovanje, ali i djelovanje mojih stranačkih kolega znači da su stvoreni preduvjeti ukazivanja problema od važnosti za sam Sisak na državnoj razini, poput primjerice dovršetka autoceste ili problema opstanka Rafinerije Sisak ili konačnog dovršenja željezničkog kolodvora. Naravno, pozitivno političko lobiranje uključuje i podizanje svijesti o nelogičnosti izgradnje odlagališta nuklearnog otpada u županiji koji svoje planove razvoja temelji na razvoju turizma i eko proizvodnje i slično. Dakle, to su pitanja koja možemo uspješno otvoriti na državnoj razini, no kako nismo u vlasti ista ne možemo i rješavati, ali možemo elaborirati ključne nedostatke na širem sisačkom području koje koče njegov razvoj.

Iz Siska kao perjanice pravaštva treba istaknuti da su uz mene kao dopredsjednicu stranke u stranačko vodstvo na najvišoj razini izabrani za člana Predsjedništva mr.sc. Tomislav Dujmenović, mag.oecc. Silvana Tome ponovno je izabrana za predsjednicu Kluba žena starčevićanki na razini RH, a za dopredsjednika Glavnog stana izabran je dopredsjednik skupštine SMŽ Davorin Smuđ.

Naš Siščanin Dario Knežić izabran je za glasnogovornika HSP-a AS.

Kakav je sadašnji položaj HSP-a AS na političkoj sceni Hrvatske? Puno se govorilo o ujedinjavanju pravaških stranaka u „pravaški kišobran“. Što realno može učiniti HSP AS u ovakvoj bipolarnoj raspodjeli političke moći i utjecaja između dvije dominantne stranke, HDZ-a i SDP-a, s obzirom na pojavu Zlatka Hasanbegovićai Brune Esih i njihove stranke Neovisni za Hrvatsku u prostoru desnice, te Plenkovićev HDZ koji je napravio svojevrstan odmak od desnog političkog bloka?

Teško je uskladiti rad na lokalnoj razini i onaj na političkome vrhu, međutim odlučili smo to pretvoriti u prednost. Povezati političke stranke, istaknute pojedince i udruge koji pripadaju tzv. desnoj političkoj opciji operativni je imperativ upravo na lokalnoj razini. Do sada smo navikli da se na vrhu političkih stranaka dogovore mnogi "savezi" koji na terenu nikada ne zažive. Zato je ključno djelovati dvosmjerno, pa u tom smislu vjerujem kako smo u taktičnoj prednosti. HSP AS kao stožerna i najsnažnija pravaška stranka ima obvezu djelovati na snaženju svojih organizacija, svepravaškom zajedništvu i domoljubnom okupljanju.

Intenzivno se radi na stvaranju zakonskih okvira i političkih preduvjeta takvog okupljanja na državnoj razini, vode se formalni razgovori u tom smjeru. Svjesni smo koliko je to težak zadatak jer svi moramo zatomiti svoje ponekad prevelike političke apetite, no svjesni smo i koliko je on ovome društvu potreban. Ne zaboravimo da su "zagrebački problemi" potpuno drugačiji od problema običnog malog čovjeka u Sisku, Petrinji, Karlovcu, Đakovu, Benkovcu....

U ovim mjestima strategije plana razvoja većinom nisu donesene, a privreda se nakon svršetka Domovinskog rata nije oporavila. Društvene, kulturne i identitetske razlike postale su izazov kojem politika nije znala naći adekvatan odgovor. Svaštarenje ne može biti dio razvojne strategije, kao što to ne može biti ni narušavanje nacionalnog identiteta u manjim zajednicama u graničnom pojasu.

Mi smo spremni i logistički i intelektualno provesti ideju ujedinjenja i dati ćemo sve od sebe kao politička generacija da ujedinjeni ukažemo na realne probleme hrvatskog društva, ali i ponudimo kvalitetna rješenja. Nikada nije dobro stvari pomesti pod tepih. A mislim da ujedinjena politička desnica može i mora ukazati na političke nepravde. Mi trebamo reći ono što tiha većina misli.

Bilo bi izvrsno da se taj model istovremeno preslika i na lokalnoj razini. U tom smislu, nisu poželjni oni koji su se kompromitirali političkim djelovanjem i koji su iz njega stekli nezakonitu korist. Vjerujemo kako brigu oko toga vode institucije za to nadležne.

Sve ostale koji žele dobro svome gradu i domovini pozivamo na zajedničko djelovanje.

Suprotstavili ste se tvrdnji SDP-ove gradonačelnice Siska Kristine Ikič Baniček o postojanju "koncentracijskog dječjeg logora" u Sisku tijekom Drugog svjetskog rata. Ona je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Siska 1. prosinca prošle godine rekla „da je postojao dječji logorgdje su djeca izgladnjivana , namjerno zaražena i da su umrla u neimaštini, bijedi i bolesti“. Koji su vaši argumenti protiv takvih tvrdnji?

Moram priznati da sam prije svega duboko šokirana elementarnim ne poznavanjem terminologije kojom se tako olako i bez razmišljanja barata te se u tom smislu treba zapitati i kako je moguće da trenutna struktura gradske vlasti tako malo zna o povijesti grada koji predstavljaju. Nisam pravila genezu, jer sam smatrala kako je to nepotrebno za političko djelovanje, no ovdje je vidljivo kako je upravo to ključni nedostatak. Iako se uvijek može steći znanje kada se to želi. Cjeloživotno učenje je svjetski društveni fenomen koji svesrdno preporučam, jer zapletenost u politička i društvena zbivanja tijekom socijalizma, a koja se prezentiraju van konteksta mogu nanijeti nama, dionicima sadašnjosti, probleme nesagledivih posljedica.

Podržavam svaku znanstvenu i stručnu argumentiranu raspravu po ovom pitanju, no njoj nikako nije mjesto u političkoj areni na amaterskoj osnovi kako je predstavljena u Gradskoj vijećnici. Iz tog razloga okupile su se i krovne institucije hrvatske znanosti u ideji organiziranja znanstvenoga skupa na ovu temu. Skup će se održati u Sisku u jesen 2018. godine pod pokroviteljstvom našeg biskupa monsg. Vlade Košića. Ovo svakako je tema koja zaslužuje biti obrađena na jedini suvisao način: znanstvenom argumentacijom. Sve ostalo je zlonamjerno sitno sakupljanje političkih poena pojedinaca koji su na platnim listama narušavatelja mira i zakona RH. Što je najtragičnije oni zlorabe žrtve jednoga sukoba, zlorabe tuđe tužne ljudske sudbine za vlastitu samopromociju i zlorabe medijski prostor opetovanim povijesnim neistinama kako bi prikrili vlastitu nesposobnost.

Sigurna sam da ništa od ovoga ne bi bila tema niti jednog Gradskog vijeća da uopće imamo nekih konstruktivnih projekata o kojima treba raspravljati.

Zašto se Sisku, nakon veličanstvene obrane i pobjede u Domovinskom ratu, ponovno nameće stigma „NDH-azije“ i „zločina nad Srbima“?

Točno je kako se nameću se i nestručno obrazlažu događaji iz prošlosti koji štete svim stanovnicima Siska, iako je istina svakako nešto što našim građanima može biti na ponos. Spriječiti humanitarnu katastrofu tijekom Drugog svjetsko rata pod nacističkim režimom nije bio lagan posao. Građani Siska i katolička crkva pokazali su plemenitost i milosrđe herojskih razmjera, no ta se humana gesta uopće ne spominje, već se „pila okreće naopako“. Na kraju krajeva, zašto nisu učinjena sustavna istraživanja o ovoj temi dok smo živjeli u SFRJ? Sve je ostalo na razini populističko-politikanske retorike koja se „izvlačila“ po potrebi. Zato i jesam stava kako je znanstveni skup na ovu temu najbolji put ka otkrivanju istine.

S druge strane, čudno je ovakvo stigmatiziranje grada, jer ono ima i gospodarski negativne posljedice. Dakle kome može biti u interesu pad cijena nekretnina u Sisku, a to može biti indirektna posljedica ovakve neartikulirane gradske politike. Imamo paradoksalnu situaciju da naša gradonačelnica prezentira sebe samu na raznim portalima, no istodobno gradi negativan imidž grada koji predstavlja.

Imamo toliko pozitivnih primjera naše slavne prošlosti u čiju se pozitivnu kampanju može i mora uključiti i sam Sisak. Primjerice sada u siječnju obilježava se 440. obljetnica junačke obrane Gvozdanskog. Ovaj epski događaj biti će popraćen hodočašćem i organiziranim prijevozom hodočasnika iz Zagreba, no grad Sisak neće organizirati ma i jedno predavanje povodom ovog jubileja. U Americi bi ovaj junački pothvat bio ovjekovječen u filmskoj A-produkciji, no kulturni i nacionalni identitet očito su nešto što pojedinim sisačkim političarima tek treba postati važno. Zamislite samo kulturno-gospodarski potencijal ovakve obljetnice...

Prvi puta ste gradska vijećnica u sisačkom Gradskom vijeću. Kako komentirate dosadašnji rad u Vijeća u ovom sazivu, odnose vijećnika i gradske vlasti predvođene gradonačelnicom u odnosu na proklamirana načela o demokraciji, pluralizmu, slobodama?

Kvalitetan rad sisačkog gradskog vijeća uvelike je ometen promjenom Poslovnika ovog tijela. Kada je zabranjena replika na vijećničko pitanje tijekom Aktualnog sata, cijeli koncept Aktualnog sata izgubio je svoj smisao. Tako da se "aktualac" svodi na puko recitiranje pitanja koja redovito ostaju bez odgovora ili su ti odgovori mahom uvredljivi. Naravno to je odraz kulture pojedinca. Kada i kažete da zapravo niste dobili odgovor na pitanje, kada i zatražite pismeni odgovor, najčešće ga nećete dobiti.

Institut Gradskog vijeća je trenutno pozornica Kristine Ikić Baniček i Ivane Krčelić kojom u duetu suvereno vladaju. Gradski vijećnici očito su samo dio demokratskog folklora, jer je primjerice mnogo hvale izrečeno za aplikaciju "moj proračun" na temelju čega je i usvojena nekolicina amandmana Proračuna, dok su živi stvarni vijećnici predlagali mnoge amandmane od kojih niti jedan nije usvojen. To znači kako je virtualan svijet našoj gradonačelnici važniji od živih ljudi i njezinih sugrađana. S time da moramo spomenuti i kako virtualan svijet "pati" od mnogi zlouporaba pa je de facto netko iz gradonačelničina kabineta mogao prijaviti amandmane na aplikaciju "moj proračun".

Sve u svemu, rad u Gradskom vijeću grada Siska nije festival demokracije. On trenutno pokazuje sve mane sustava koji podsjeća na partijsko jednoumlje, ali i opasnu samovolju.

Sisački SDP i SDP-ova gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček prozvali su HDZ u Sisačko-moslavačkoj županiji zbog, na primjer, problema oko gradnje Središnjeg paviljona sisačke bolnice, dovršetka gradnje Strukovne škole i rekonstrukcije Željezničkog kolodvora. Kako to komentirate?

Ne mislim uopće kako je ovdje u pitanju stranački antagonizam. Mi u budućnosti moramo znati razlikovati odgovorne od neodgovornih političara, ma kojoj stranci oni pripadali. Razlika je između političara i politikanata. Danas više nije nekakva mudrost od svakog događaja napraviti zabavu za mase. No "kruha i igara" ne može biti poslanica s kojom možemo biti zadovoljni.

Ključna sisačka pitanja nisu definirana, no grad je zanimljivo okićen, zar s time treba biti zadovoljan? Toliko iseljenih obitelji, toliko najavljenih gospodarskih projekata i nijedan ostvaren? Što je s tvrtkom DIV? Zašto su Epi consalting j.d.o.o. (nositelj prava građenja izgradnje bioplinske energane) i Scateo d.o.o. raskinuli ugovor sa gradom? Kroz ove su projekte obećana zaposlenja, no sada je sve obećano izostalo. Što je s tvrtkom DIV d.o.o.? Što je s odlagalištem otpada na Goričici? Što je s prometnom studijom grada? Gdje su EU projekti? Koliko je novih radnih mjesta otvoreno? Na koji se način stvara pozitivan imidž grada? Sve je to izostalo, a bojim se da se mnoge od navedenih stavki neće niti odmaknuti dalje od postavljena pitanja.

Dakle ne treba pitanje vodstva grada ili županije svoditi na ideološko pitanje, već na pitanje političke odgovornosti, vizije i misije. Ne postojanje razvojne strategije grada Siska daje najbolji uvid u stanje stvari.

Prošle godine izabrani ste za predsjednicue Hrvatskog sveučilišnog sindikata. Kako je došlo do sindikalnog aktivizma? Što očekujete od njega?

Mi smo društvo u tranziciji. Ona je spora i troma. Neke institucije nemaju potrebu za modernizacijom i prilagodbom, a što sam imala prilike osjetiti na vlastitom primjeru. Predstojnica sam Odsjeka za povijest na Hrvatskim studijima i koordinatorica doktorskog studija povijesti na istoj instituciji. Imam uvid u probleme s kojima se susreću djelatnici sveučilišta, kako znanstveno tako i administrativno osoblje. Imam uvid i u probleme koji se na sindukalnoj razini godinama ne rješavaju, pa su socijalna i materijalna prava mladih doktoranada primjerice ugrožena do egzistencijalne razine. Cilj je svakako nizom sindikalnih akcija, ali i konkretnih zakonskih prijedloga mjera zaustaviti odljev hrvatskih znanstvenika koji su cijenjeni svuda u svijetu. Sve to pokazatelj je kako je naš sustav visokog školstva dobar, ali interesne grupacije još uvijek dominiraju gospodarskim sektorom koji nije sinhroniziran s politikom tehnološkog razvoja. Hrvatska ima i institucije i resurse za ozbiljne analize djelatne budućnosti našeg radno sposobnog stanovništva, no nekakav master plan za razdoblje od idućih 10 godina nije donesen. Sveučilišta i sindikati mogu biti dobar partner državi u osiguranju radnih mjesta, njihovoj potrebi i odabiru te je to osnovni motiv mog sindikalnog organiziranja. Hrvatsku vidim kao zemlju ogromnih potencijala i kvalitetnih ljudskih resursa, samo nam je nužna nacionalna strategija koja će kapacitete ispravno usmjeriti.

Sindikat za sada djeluje na skromnoj osnovi, jer se u radu trenutno fokusiramo na probleme unutar akademske zajednice, no to će se djelovanje svakako širiti.

Koji je Vaš stav o arbitraži sa Slovenijom?

Hrvatska i Slovenija dvije su susjedne katoličke države. Oba naša naroda bila su na razne načine proganjana kroz razne političke sustave. Kada je Hitler cijele slovenske obitelji iselio iz Slovenije, skupina od 75 obitelji je 1. rujna 1941. došla u Sisak. Smješteni su u sisačke katoličke obitelji, kojima je nadbiskup Alojzije Stepinac obećao nadoknaditi troškove smještaja i skrbi.

Arbitraža je izvansudsko mirno rješavanje spora između dviju ravnopravnih strana u sporu i arbitra, kojeg su slobodno i zajednički izabrali. To bi značilo i kako ovdje zapravo ne možemo govoriti o „arbitraži“. Međutim, postoji obvezujuća za obje strane „Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora“ donesena 1982. u Montego Bayju. U njoj je izrijekom navedeno: „Kada obale dviju država leže sučelice, niti jedna od tih država nije ovlaštena proširiti svoje teritorijalno more preko crte sredine, kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbližih točaka polaznih crta“. To znači da kroz Savudrijsku valu treba povući graničnu crtu kojom bi i Hrvatskoj i Sloveniji u vali pripadne približno ista površina mora. Kako će teći daljnja zbivanja u ovome procesu, odgovor će dati hrvatska diplomacija.

Newsletter

AcyMailing: Could not load compat file for J2.5.28This module can not work without the AcyMailing Component

Kontaktirajte nas

Čulinečka 119, 10 000 Zagreb, Hrvatska.

  • Telefon: +385 01 2865 261
  • Fax: +385 01 2865 264

Pratite nas putem

Na društvenim mrežama smo. Pratite nas.
Nalazite se ovdje: Naslovnica Novosti Sisačko-moslovačka Veliki intervju dopredsjednice HSP AS doc. dr. sc. Vlatke Vukelić za „Novi sisački tjednik“